Automatska mehanička zaštita vetrenjače

AUTOMATSKA ZAŠTITA VETRENJAČE- MEHANIČKA Automatski sistem koji se koristi kao zaštita na malim vjetrenjačama je, jedan od najteže shvatljivih koncepata. No, jednom kad shvatite kako se to radi, to sve ima smisla kao jednostavan i efik See more details

Reprtaža-Beogradski dan sunca 2010

Reportaža-Beogradski dan Sunca 2010       See more details

Vetroregler MUS01-1

  VETROREGLER MUS 01-1   Kod punjenja baterija veoma je bitno da se baterije ne prepune. Iz tog razloga i kod vetrogeneratora kao i kod solarnih panela mora da postoji regulator koji će da isključi punjenje baterije na 14,3V a da ponovo uključi punjenje kad napon padne na See more details

CD napravi sam vetrenjaču !!

              Pogledajte video uputstvo kako se najlakše pregleda CD disk      KAKO DA NAPRAVITE SAMI !!   VETROGENERATOR ZA PUNJENJE AKUMULATORA   DETALJNO UPUTSTVO NA CD –U   Uz pomoć naš See more details

Zatvarenje magnetnih mreža

 Zatvarenje magnetnih mreža   Slika.1U principu, kod magneta, najvaznije je da sto bolje zatvorite magnetnu mrezu. Sta to znaci... Ako zamislite magnetne silnice koje povezuju severnu i juznu stranu magneta, kada se magnet postavi u sklop generatora, onda se silnice prilagode materija See more details

Americka Vetrenjača

Americka Vetrenjača  Američka Vetrenjača ili turbina je konstrukcijski i tehnološki vrlo doterana i kao takva maksimalno  upotrbljiva.Zakretni momenat joj je vrlo veliki, ali zbog mnogo krilaca broj obrtaja je veoma mali.Stoga prenosni odnos broja obrtaja izmadju vetrenog kola i gener See more details

Fotonaponski modul

  SOLARNI FOTONAPONSKI MODULI Jezgro svakog solarnog sistema čini solarni fotonaponski modul koji proizvodi struju direktno iz sunčeve svetlosti. Nema nikakvih pokretnih delova, pa je stoga dugovečan. Ima ih nekoliko vrsta od kojih su See more details

Gorive ćelije

   Gorivne ćelije generišu energiju putem procesa suprotnog elektrolizi. Naime, u gorivim ćelijama se elektrohemijskim procesom iz goriva bogatih vodonikom, obično prirodnog gasa ili matanola, izdvaja vodonik, koji u kombinaciji sa kiseonikom proizvodi električnu energiju i vodu. Dakl See more details

Energija vode

   Ovde ćemo govoriti o korišćenju hidroenergetskog potencijala malih vodotokova. Veliki hidroenergetski sistemi su kod nas skoro svi izgrađeni ili će se graditi o čemu vodi računa država. Preko 1000 mogućih lokacija u Srbiji sa pojedinačnom instalisanom snagom manjom od 10 MW mo See more details

Energija biomase

    Biomasa je organska materija biljnog ili životinjskog porekla koja se pomoću različitih procesa pretvara u nekoliko vidova energije koji su pogodni za dalju upotrebu. Biomasa u obliku drveta i ostataka iz poljoprivredne proizvodne predstavlja osnovni vid upotrebe prvenstveno za See more details

Filter sadržaja

Geotermalna energija

 Geotermalna energija Geotermalna energija se nalazi svuda ispod nas. Negde je lako dostupna skoro na samoj površini zemlje u širokom opsegu... Opširnije...
Americka Vetrenjača

Americka Vetrenjača  Američka Vetrenjača ili turbina je konstrukcijski i tehnološki vrlo doterana i kao takva maksimalno ... Opširnije...
Reprtaža-Beogradski dan sunca 2010

Reportaža-Beogradski dan Sunca 2010      
Snaga vetra

     Snaga vetra            Da vetar ima snagu,u to niko nesumnja.isto tako niko nesumnja da vetar može postići... Opširnije...
Automatska mehanička zaštita vetrenjače

AUTOMATSKA ZAŠTITA VETRENJAČE- MEHANIČKA Automatski sistem koji se koristi kao zaštita na malim vjetrenjačama je, jedan od najteže... Opširnije...
Fotonaponski modul

  SOLARNI FOTONAPONSKI MODULI Jezgro svakog solarnog sistema čini solarni fotonaponski modul koji proizvodi ... Opširnije...

Picasa Slideshow

maj 2012
pon uto sre čet pet sub ned
1 2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

Energija biomase PDF Štampa El. pošta
Ocena korisnika: / 4
LošeNajbolje 
Blog - O alternativnoj energiji
Napisao Centrala   

 

 

 


Biomasa je organska materija biljnog ili životinjskog porekla koja se pomoću različitih procesa pretvara u nekoliko vidova energije koji su pogodni za dalju upotrebu.
Biomasa u obliku drveta i ostataka iz poljoprivredne proizvodne predstavlja osnovni vid upotrebe prvenstveno za zagrevanje prostora i spremanje hrane. Sagorevanjem biomase ne dolazi do povećanja koncentracije štetnih gasova (CO2) u zemljinoj atmosferi jer će nastali ugljendioksid druge biljke potrošiti za svoj rast u neprekidnom uravnoteženom procesu kruženja materije. To nije slučaj sa ugljendioksidom nastalim sagorevanjem fosilnih goriva jer se tada davno akumuliran ugljendioksid procesom sagorevanja vraća u atmosferu i povećava koncentraciju gasova koji izazivaju efekat staklene bašte.

Poslednjih desetak godina u Evropi raste potražnja drveta kao obnovljivog izvora energije koje se sve više koristi za zagrevanje prostora i to u obliku briketa ili peleta. Pelet je pogotovo aktuelan jer se u specijalnim pećima koristi potpuno automatizovano tako da je vama kao korisniku isto da li vam je kotao na prirodni gas ili na pelet. Mleveno drvo u obliku čipsa sve se više koristi u kotlarnicama snaga do 10 MW koje služe za zagrevanje naselja ili velikih objekata.

Bioetanol i biodizel su sve aktuelnija goriva. U Austriji sva poljoprivredna mehanizacija koristi isključivo biodizel, a sve je češći slučaj da se kompletan javni autobuski saobraćaj u pojedinim gradovima u Evropi snabdeva biodizelom.
Latinska Amerika prednjači u svetu po proizvodnji i upotrebi etil alkohola koji se dobija iz šećerne trske i pomešan sa benzinom koristi u celokupnom motornom saobraćaju.
Ohrabruje i dobar poslovni potez da je i u Srbiji počela proizvodnja biodizela. Verovatno će ovim putem poći i drugi proizvođači. Bitno je da biodizel može da se proizvodi i u manjim postrojenjima koji dnevno proizvode od 1 do 5 tona, a cena takve investicije je do 30.000 evra.

Biogas koji se dobija iz prirodnog tečnog stajnjaka se veoma koristi u razvijenim zemljama a kod nas i pored pogodnih uslova i velikih farmi goveda i svinja ne postoji ni jedan pogon za proizvodnju biogasa.
Interesantno je da se prilikom proizvodnje biogasa iz stajnjaka dobija veoma kvalitetno đubrivo bez neprijatnih mirisa.
Biogas se najčešće upotrebljava za proizvodnju električne energije i toplote. Oba vida energije se obično koriste u neposrednoj blizini farmi i pogona za prozvodnju biogasa čime se drastično smanjuju troškovi za nabavku energenata i povećava se energetska bezbednost i efikasnost.

Ogromne količine biomase kao ostataka iz poljoprivredne proizvodnje se ne koriste ili što je još gore spaljuju se na poljima. U Evropi postoji veći broj proizvođača kotlova koji kao gorivo koriste slamu, kukuruzovinu, sojinu slamu i stabljike suncokreta. Čak se poslednjih godina krenulo sa uzgajanjem brzorastućih drvenastih biljaka koje se svake druge godine seku i daju prirast biljne mase od 12 t godišnje po hektaru nekvalitetnog zemljišta.

 

 
Comments (3)
Energija biomase
3 subota, 01 avgust 2009 09:29
dragan.sotirov@hotmail.co
Hvala na odgovoru,moj prijatelj vlasnik farme je već krenuo u projekat. Videćemo kako će sve to ispasti,ako ispadne dobro eto nama dobre teme. Pozdrav Dragan.
RE_Energija biomase
2 subota, 01 avgust 2009 07:04
miodrag
Ovaj članak je više informativnog karaktera.Predpostavljam di si mislio na proizvodnju metana.Za to bi trebalo potražiti stručnjake iz te oblasti.Ali verovatno ako i nebi podmirilo komlet potrebe ono bi bar delimično uštedelo energiju za grejanje,samo je pitanje kada bi se investicija isplatila.
Energija biomase
1 petak, 31 jul 2009 18:16
dragan.sotirov@hotmail.co
Pozdrav centrali. Dali bio masa sa farme kokošaka (5000 kokošaka)može da podmiri za grejanje objekat od 200kv. Pozdrav Dragan