Koliko ja pratim zavarivanje aluminijuma...:1) stvarno je najjeftinije tanke limove zalemiti zicom u kojoj se nalazi topitelj. Perfektna zica (sa... Opširnije...
Kod punjenja baterija veoma je bitno da se baterije ne prepune. Iz tog razloga i kod vetrogeneratora kao i kod solarnih panela mora da postoji regulator koji će da isključi punjenje baterije na 14,3V a da ponovo uključi punjenje kad napon padne na 13,8V.
Jezgro svakog solarnog sistema čini solarni fotonaponski modul koji proizvodi struju direktno iz sunčeve svetlosti. Nema nikakvih pokretnih delova, pa je stoga dugovečan. Ima ih nekoliko vrsta od kojih su najznačajniji:
Gorivne ćelije generišu energiju putem procesa suprotnog elektrolizi. Naime, u gorivim ćelijama se elektrohemijskim procesom iz goriva bogatih vodonikom, obično prirodnog gasa ili matanola, izdvaja vodonik, koji u kombinaciji sa kiseonikom proizvodi električnu energiju i vodu. Dakle gorivo se, umesto da sagoreva, efikasnim elektrohemijskim procesom pretvara u električnu energiju.
Ovde ćemo govoriti o korišćenju hidroenergetskog potencijala malih vodotokova. Veliki hidroenergetski sistemi su kod nas skoro svi izgrađeni ili će se graditi o čemu vodi računa država. Preko 1000 mogućih lokacija u Srbiji sa pojedinačnom instalisanom snagom manjom od 10 MW mogu da daju ukupnu instalisanu snagu od oko 500 MW. Kada bi se izgradili svi potencijalni kapaciteti malih hidroelektrana to bi u ukupnoj neto instalisanoj snazi u Srbiji iznosilo manje od 5%. Iako ovo nije značajna količina energije ipak za njeno dobijanje u termoelektrani bilo bi potrebno da se utroši godišnje oko 2,3 miliona tona lignita što je ekvivalentno uštedi od oko 50 miliona USD. Mala ili mikroelektrana sastoji se od: brane koja obezbeđuje vodozahvat, cevi koja vodi do turbine, turbinskog regulatora protoka, turbine, elektrogeneratora i mernoregulacione opreme.
Biomasa je organska materija biljnog ili životinjskog porekla koja se pomoću različitih procesa pretvara u nekoliko vidova energije koji su pogodni za dalju upotrebu. Biomasa u obliku drveta i ostataka iz poljoprivredne proizvodne predstavlja osnovni vid upotrebe prvenstveno za zagrevanje prostora i spremanje hrane. Sagorevanjem biomase ne dolazi do povećanja koncentracije štetnih gasova (CO2) u zemljinoj atmosferi jer će nastali ugljendioksid druge biljke potrošiti za svoj rast u neprekidnom uravnoteženom procesu kruženja materije. To nije slučaj sa ugljendioksidom nastalim sagorevanjem fosilnih goriva jer se tada davno akumuliran ugljendioksid procesom sagorevanja vraća u atmosferu i povećava koncentraciju gasova koji izazivaju efekat staklene bašte.
Električna energija dobija se iz vetra pomoću vetrogeneratora koji se sastoje od krakova elise, prenosnog mehanizma, elektrogeneratora, nosećeg stuba i transformatora preko koga se vrši priključivanje na električnu mrežu. Vetrogeneratori počinju da proizvode električnu energiju pri brzinama vetra od oko 3 m/s pa sve do 25 m/s. Ekonomski je isplativa proizvodnja ukoliko vetar duva godišnje preko 2800 sati prosečnom brzinom od preko 6 m/s (jedna godina ima 8760 sati).